Започват проучвания за магистрала Рила между Ихтиман и Дупница
Започват предпроектни проучвания за изграждането на магистрала „Рила“, съобщи министърът на регионалното развитие и благоустройството Иван Шишков по време на среща в Ботевград с представители на общините Ботевград, Правец, Етрополе и Своге.
По думите му започва и изработването на задание за бъдещото трасе. Магистрала „Рила“ е сред стратегическите инфраструктурни проекти, за които правителството е поело ангажимент да бъдат реализирани.
Проектът е от особено значение за Софийска област и трябва да осигури бърза пътна връзка по направлението Ихтиман–Самоков–Дупница, като свърже автомагистралите „Тракия“ и „Струма“.
„Тъй като държавата не може да си позволи да инвестира, от тук нататък ще се търси публично-частно партньорство за тази магистрала“, заяви Шишков.
Още през юни регионалният министър посочи, че по направлението Дупница–Самоков–Ихтиман няма започнато проектиране. Днешното съобщение за предпроектните проучвания и подготовката на задание представлява следваща стъпка към конкретизиране на проекта.
Правителството вече включи магистрала „Рила“ сред новите инфраструктурни проекти, за които може да бъде търсено публично-частно партньорство, наред с магистрала „Черно море“ и тунела под Петрохан.
Ова е од особено значење за Македонија, не толку од локално значење за Бугарија. Со оваа магистрала, практично сообраќајот Македонија - Турција од сегашната ситуација да минута доминантно преку Грција, ќе минува преку Бугарија.
Autoputevi BiH u 5 grafika: Koliko je izgrađeno, gdje se gradi i šta slijedi
Bosna i Hercegovina ima približno 283 kilometra izgrađenih autoputeva, dok se projekti za još oko 143 kilometra nalaze u različitim fazama realizacije.
Iza ukupne kilometraže krije se mreža koju čine jedan duži povezani pravac i više odvojenih dionica. BiznisInfo.ba kroz pet grafika donosi pregled izgrađenih autoputeva, njihovog rasporeda i mogućeg širenja mreže.
1. Koliko autoputa ima BiH?
Od približno 283 kilometra izgrađenih autoputeva, oko 171 kilometar nalazi se u Federaciji BiH, a oko 112 kilometara u Republici Srpskoj. To znači da na Federaciju BiH otpada približno 60 posto ukupne izgrađene mreže.
U zbir su uključene i građevinski završene dionice koje još nisu u funkciji, pa ukupna kilometraža nije jednaka dužini autoputeva dostupnih vozačima.
2. Najduži povezani pravac ima oko 125 kilometara
Završetak radova na približno 20 kilometara između Zenice sjever i Golubinje predstavlja važan korak u povezivanju Koridora 5C.
Prema izjavi direktora JP Autoceste FBiH Denisa Lasića na svečanosti 28. oktobra, završetkom ove dionice dobija se oko 125 kilometara neprekinute autoceste od Bradine do Golubinje.
Na tom pravcu nalazi se gotovo 44 posto svih izgrađenih kilometara autoputeva u BiH, što pokazuje njegov značaj za ukupnu cestovnu mrežu.
3. Od kojih dionica se sastoji izgrađena mreža?
Uz pravac Bradina – Golubinja, u Federaciji BiH izgrađene su odvojene dionice na sjeveru zemlje i u Hercegovini. Među njima su Svilaj – Odžak, Doboj jug – Medakovo te južne dionice prema granici s Hrvatskom.
Poseban slučaj je Buna – Počitelj, duga 7,2 kilometra, koja je građevinski završena, ali čeka povezivanje s ostatkom Koridora 5C kako bi bila stavljena u funkciju.
U Republici Srpskoj najveći dio postojeće mreže čine autoputevi Banja Luka – Doboj i Gradiška – Banja Luka, uz dionicu Johovac – Rudanka na Koridoru 5C.
4. Koje su nove dionice u realizaciji?
Projekti u izgradnji obuhvaćeni ovim pregledom zajedno imaju približno 143 kilometra. U Federaciji BiH riječ je o dionicama Medakovo – Ozimice i Tunel Kvanj – Buna.
Među projektima u Republici Srpskoj su Banja Luka – Prijedor, Vukosavlje – Brčko, Brčko – Bijeljina, Bijeljina – Rača te Rudanka – Putnikovo Brdo, koja manjim dijelom prelazi i na teritoriju FBiH.
Ovi projekti nisu u istoj fazi realizacije. Poseban oprez potreban je kod dionice Vukosavlje – Brčko: Autoputevi RS navode je među projektima u izgradnji, ali dostupne informacije ne daju jasnu sliku napretka građevinskih radova.
5. Mreža bi mogla narasti na oko 426 kilometara
Završetkom svih navedenih projekata ukupna izgrađena mreža mogla bi dostići približno 426 kilometara. U odnosu na sadašnjih oko 283 kilometra, to bi predstavljalo povećanje od oko 50 posto.
Za vozače i privredu posebno će biti važno koliko će nove dionice povezati postojeće, odvojene dijelove mreže. Time se stvaraju duži pravci za putovanja i transport robe, a izgrađeni kilometri dobijaju veću praktičnu vrijednost.






